Koža pamti svako izlaganje sunčevim zrakama

Dragi moji pommes fritići, koristim priliku kako bih vam 5 do 12, prije nego pohitate na dugo iščekivani godišnji odmor, udijelila nekoliko savjeta kako da sačuvate kožu od opeklina, ljuštenja i svih neugodnih posljedica pretjerivanja sa sunčanjem. Jeste li jedva dočekali taj famozni G.O. kako biste odjurili na plavi Jadran ili na neko drugo more? Ova godina nam je zasad poprilično iscrpljujuća i ohrabrujem vas da ulovite i iskoristite svaku priliku za punjenje baterija. Vaš imunitet će vam biti zahvalan, a i dobro je napuniti zalihe D vitamina. U Hrvatskoj se tradicionalno ljeti sve seli na more, ali postoje i jezera, planine, šume, rijeke, nađite onaj vid opuštanja koji vam najbolje odgovara. Ja osobno jako volim more i kad mi ono nedostaje zimi, sjedam u auto i idem iz Zagreba prema Kvarneru, samo kako bih bila uz obalu i slušala šum valova, u ugodnom društvu naravno, a ponekad i sama. Srećom u našoj zemlji imamo zbilja različite krajolike i netaknutu prirodu, to je baš veliko bogatstvo, smatram da su čovjek i priroda jedno. Kad se sjetim one karantene od ožujka, sigurna sam da će vam goditi promjena okoline – vaš cijeli organizam će biti zahvalan.

Ono što nikako ne ohrabrujem, čak štoviše, otvoreno govorim protiv toga je prženje na suncu. Promatrajući prosječnu plažu, dobivam dojam kao da gledam ogromnu fritezu, punu krumpirića koji se peku, neki dobiju lijepu boju, a neki se i prepeku. Zajedničko svim ljudima – krumpirićima – u ovoj priči je: bez obzira tko je dobio brončanu put, a tko je pocrvenio, svi su na duge staze oštetili svoje stanice.

Kreme sa zaštitnim faktorima bi se trebale nositi cijele godine, a ne samo za vrijeme boravka na moru. Iako ga ne primjećujemo, UV zračenje je aktivno i zimi, bez obzira na oblake koji pokrivaju nebo, stoga je izuzetno važno i zimi nanositi kreme za lice sa zaštitnim faktorom. Također, organizam ne treba izlagati šokovima. Primjerice, ako živite u kontinentalnim dijelovima Hrvatske, to znači da vaša koža nije navikla na sunce kao kod naših jadranskih su-žitelja koji su nakon rođenja prvo naučili plivati, potom govoriti. Velika je promjena preko noći doći na plažu praktički iz ureda ili bilo kojeg drugog zatvorenog prostora gdje provodimo većinu godine. Sunčevo zračenje je najjače između 10 ujutro i 16h. Danas postoje mobilne aplikacije koje javljaju koliko je točno jako zračenje u određenom dijelu dana, stoga ne bi bilo loše neku od njih downloadirati, čisto iz predostrožnosti. Naša koža je zbilja fantastičan organ – rastezljiva je, nekad meka, nekad gruba, nekad iritirana, ali uvijek zacjeljuje i daje nam nove prilike da ju tretiramo bolje iznova i iznova, stoga nemojmo biti neprijatelji našeg najvećeg organa koji je prva brana za patogene bakterije, vrebajuće viruse i slične neprijatelje našeg imuniteta. Mi ljudi smo vizualni tipovi i možda kada bismo vidjeli na licu mjesta koliku štetu nanosimo svojoj koži dugotrajnim sunčanjem, vjerujem da bi smo dvaput promislili o našem predugom izlaganju ultraljubičastom zračenju. Ovako, naša koža trpi i trpi naše zanemarivanje, upija, ali i pamti kako se ponašamo prema njoj i posljedice naših nepromišljenih odluka dolaze na vidjelo ponekad i cijelo desetljeće iza neke kapi koja je prelila čašu, a da je nismo u tom trenutku bili svjesni. U srijedu ću s vama podijeliti savjete koje često izgovaram svojim klijentima, a i preporučit ću vam neke od krema koje će vas uspješno obraniti od svih vrsta sunčevih zraka. Želim vam ugodan, aktivan, opuštajući i nadasve inspirirajući dobro zasluženi godišnji odmor!

Vaša Steffie